Buka

Buka

Buku možemo definirati kao svaki neželjeni zvuk u sredini u kojoj ljudi borave i rade, a koji izaziva neugodan osjećaj ili nepovoljno utječe na zdravlje. Osjetljivost osobe na buku ovisi o karakteristikama buke (jakost, ritam), individualnim karakteristikama osobe koja joj je izložena (životna dob, stanje organa sluha, individualne osjetljivosti), te o duljini, vrsti i režimu izloženosti (položaj osobe prema izvoru buke, vrijeme kada je izložena – radno ili slobodno). Za buku još možemo reći i da je ona svakodnevni čimbenik našeg okoliša koji na čovjeka djeluje stresno a na kojeg se čovjek ne može naviknuti.
U vanjskom prostoru glavni uzročnici buke su promet, građevinski radovi, industrija, te rekreacija, sport i zabava. Sve studije novijih datuma pokazuju da buka ne utječe samo na oštećenja sluha, nego i na raspoloženje, koncentriranost i umor čovjeka, te na kraju da utječe i na živčani, krvožilni, probavni i hormonski sustav. Postoje studije koje dokazuju da osim na zdravlje čovjeka, buka štetno utječe i na okoliš. Sukladno tome, traže se rješenja i na najvišim razinama. Izrađuju se smjernice, pravilnici i zakoni koji se vežu na zaštitu od buke. Hrvatska ima Zakon o zaštiti od buke (NN 20/03), te Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04). Međutim, Hrvatska mora još uvijek svoje zakonodavstvo uređivati i uskladiti sa zahtjevima Europskog parlamenta i Europskog vijeća u vezi s ocjenjivanjem i upravljanjem bukom okoliša. Naime, Europska komisija dala je pozitivno izvješće o napretku Hrvatske u zaštiti okoliša, ali je istovremeno upozorila da u sektoru buke nije napravljen nikakav pomak. Zakon i Pravilnik vjerojatno uopće i ne treba mijenjati, ali ih treba sprovesti. Zakon nalaže da sve županije, Grad Zagreb, gradovi i općine izrade kartu buke i akcijske planove, pa iako datira iz 2003., odnosno 2004. godine, u Zagrebu njihova izrada bez vidljivog datuma završetka započinje tek u 2008. godini, a u npr. Splitu je izrađena studija tek za nekoliko većih križanja.


Svjedoci smo sve većeg cestovnog prometa i sve većih gužvi na gradskim prometnicama. To postaje najveći izvor buke iz našeg okoliša (80%) koji se nalazi direktno ispred naših stanova i mjesta rada. Zbog toga se i u građevinarstvu sve veća pozornost daje zaštiti od buke. Osim što zidovi svojom masom i vrstom materijala zaustavljaju zvuk, veliki utjecaj na zaštitu prostora od vanjske buke imaju prozori i vrata. Kod prozora utjecaj čine tri osnovna elementa: staklo, materijal izvedbe i ugradnja. Staklo ima najveći utjecaj jer je i površinom najveće. Staklo koje je u EU uvedeno kao minimum je 4-16-4 (sa lowE premazom i punjeno inertnim plinom) ima Rw 32 dB. Već plin povećava zvučnu zaštitu kada ga usporedimo sa suhim zrakom, a sposobnost zvučne izolacije stakala možemo povećati izvođenjem dodatnih mjera kao što su: korištenje debelog stakla (povećavamo težinu), ljepljeno staklo (povećavamo elastičnost), asimetrični sastav (vanjsko staklo je bar 50% deblje od unutarnjeg), povećanje širine prostora među staklima. Tim metodama možemo doći do smanjenja intenziteta zvuka i za 55 dB. Što se materijala izvedbe prozora tiče, pokazalo se da je PVC kao neporozan materijal vrlo dobar u zvučnoj izolaciji. Veći broj komora u PVC profilu dodatno utječe na zvučnu izolaciju. Ugradnja prozora, odnosno njegova veza sa zidom je također vrlo bitan faktor. Bitno je da se ugradnja izvrši po pravilima struke koja zahtjevaju brtvljenje između vanjske obloge zida (npr. žbuke) i prozora trajnoelastičnim silikonom (refleksija zvučnih valova) i zapunjenje prostora između konstrukcije i prozora PUR pjenom po cijelom obodu prozora (apsorpcija zvučnih valova). Pri tome treba paziti i na razmak između prozora i zida (konstrukcije). Vrlo često nestručna ugradnja neutralizira sve što se dobilo ulaganjem u skuplja stakla i skuplje profile za prozore.
Sve dok ne dobijemo preusmjerenje prometa, zvučnozaštitne barijere uz višetračne prometnice, ubrzanje gradskog prijevoza da bi se smanjio broj automobila na cesti i zagušenje, eventualno ukinuće poreza na nove automobile koji su tiši, površine kolnika s visokim udjelom šupljina i sitnozrnatih materijala (tzv. drenažni asfalt),… ostaje nam da prilikom projektiranja i izgradnje kuća i zgrada posvetimo više nego posebnu pozornost na zaštitu od buke.
Hrvatska nije usamljena u toj borbi. Neke studije procjenjuju da je u Europi 40% stanovništva izloženo buci cestovnog prometa intenziteta preko 55 dB tijekom dana, a 20% i preko 65 dB. Te razine buke se smatraju opasnim i nedopustivim za dugotrajnu izloženost stanovništva. A kad tome dodamo buku na radnom mjestu i buku koja se stvara unutar stambenih zgrada…


 



Sva prava pridržana © DSH Mreža d.o.o. 2008 — Developing: Paralaksa d.o.o.